U prvoj knjizi svojih "istraživanja" Herodot nastoji da otkrije uzroke nastanka neprijateljstva između Grčke i Persije, Istoka i Zapada, Azije i Evrope. Nakon svojevrsne demistifikacije nekih od najznačajnijih mitova o nastanku helenske civilizacije, Herodot se usredsređuje na čoveka za kojeg sa sigurnošću zna da je prvi učinio nažao Grcima – na lidijskog kralja Kreza i na njegov sukob sa čuvenim persijskim kraljem Kirom Velikim, sukob u kojem je Krez bio sudbinski predodređen za ulogu gubitnika. Kao i u ostalim knjigama ovog velikog dela, pravo blago leži u sjajnim, neočekivanim i nadasve interesantnim anegdotama i pikanterijama iz bogatih običaja bliskoistočnih naroda, koje Herodot sipa kao iz rukava, onako usput.
Želimo vam ugodno slušanje!
Najvažniji događaji u Herodotovom životu svakako su njegova velika putovanja, pa se i čitavo njegovo istorijsko delo uglavnom zasniva na onome što je na tim putovanjima video i saznao. Proputovao je čitavu Grčku i obišao je mesta gde su se vodile znamenite bitke s Persijancima. Najznačajnija su ipak tri njegova putovanja. Prvo je putovanje na sever, u Skitiju i Trakiju, kada je došao do Crnoga mora, gde je posetio mnoga grčka naselja. Prešao je i u skitsku zemlju i najduže se zadržao u miletskoj koloniji Olbiji. Drugo je bilo putovanje na jug, u Egipat, koji je na Herodota ostavio veoma snažan utisak. U Egiptu je dobijao podatke od sveštenika, posebno onih u Memfisu, Tebi, Heliopolisu i Saisu. Prošao je donji i srednji Egipat i stigao do ostrva Elefantine u gornjem Egiptu. Treće je putovanje na istok, u Aziju, gde je upoznao dve velike kulture: persijsku i vavilonsku.
Herodot je, dakle, proputovao veći deo tada poznatog sveta. Od njegovih su putovanja veliku korist imale posebno geografija, etnografija i istorija. On je na svojim putovanjima ne samo mnogo toga naučio, nego je stekao sposobnost da upoređuje strane običaje i kulturu s grčkim običajima i kulturom, te da iz tih poređenja izvlači zaključke. Na putovanjima je skupio ogromnu građu kojom se poslužio pri pisanju pripovesti (λόγοι) o tzv. varvarskim zemljama. Te je pripovesti na svom putu po Grčkoj javno čitao u većim gradovima.
Sadržaj:
Uvod. Ranija istorija Liđana (00:00:13)
Kandaul i Gig (00:06:35)
Rat s Milećanima (00:15:07)
Čudesno spasenje Ariona (00:20:00)
Krez (00:22:22)
Krezov razgovor sa Solonom (00:26:10)
Krezov san (00:33:10)
Adrest iz Frigije. Pogibija Krezova sina (00:34:09)
Žalost Krezova za sinom Atisom (00:40:29)
Krez iskušava proročišta u Heladi i Libiji (00:42:25)
Atina. Poreklo Atinjana (00:51:22)
Pizistratova tiranija (00:54:08)
Sparta. Likurg i njegov ustav (01:02:08)
Rat sa Tegeaćanima. Krezov savez sa Spartom (01:03:48)
Sandanis odgovara Kreza od pohoda na Persiju (01:11:14)
Početak rata sa Persijancima (01:16:19)
Krezovo povlačenje. Kir opseda Liđane pod Sardom (01:18:59)
Zauzeće Sarda (01:27:16)
Krez pada u persijsko ropstvo (01:28:52)
Krez kod Kira (01:30:08)
Zemlja i običaji Liđana (01:40:51)
Međanski tiranin Dejok i drugi vladari (01:45:03)
Upad Skita (01:50:53)
Astijag i njegovi sinovi (01:54:14)
O Kirovom rođenju i spasenju (01:55:09)
Kako je Astijag doznao da je Kir u životu (02:02:32)
Kažnjavanje Harpaga. Astijag šalje Kira u Persiju (02:06:02)
Kir nagovara Persijance da se odmetnu (02:13:33)
Pobuna Persijanaca. Astijag gubi presto (02:18:55)
Život Persijanaca, njihova vera i praznici (02:22:22)
Običaji Persijanaca (02:26:52)
Heleni (Jonci i Eolci) u Maloj Aziji (02:30:44)
Jonci i Eolci obraćaju se Sparti za pomoć (02:40:30)
Pobuna Liđanina Paktija (02:42:41)
Paktijeva propast (02:45:18)
Otpor Fokejaca (02:50:40)
Sudbina Tejaca i ostalih Jonaca (02:55:54)
Karci i Likijci (02:58:12)
Kirov pohod na Asiriju. Opis Vavilona (03:05:51)
Kraljice Semiramida i Nitokrida (03:11:57)
Opsada i zauzeće Babilona (03:17:36)
Asirija: zemlja i narod (03:21:19)
Običaji Asiraca (03:26:31)
Masageti i njihova zemlja (03:31:38)
Kir objavljuje rat Masagetima (03:34:46)
Borbe sa Masagetima (03:41:24)
Kirova smrt. Običaji Masageta (03:43:14
Нема коментара:
Постави коментар